Najveća kriza u historiji Eurosonga: Kako je Izrael pretvorio takmičenje u alat diplomatije

Ovogodišnje izdanje takmičenja održava se u atmosferi dubokih podjela. Island, Irska, Nizozemska, Španija i Slovenija odlučili su bojkotovati Eurosong zbog učešća Izraela, dok Evropska radiodifuzna unija (EBU), organizator takmičenja, pokušava odbraniti tvrdnju da politika nema mjesto na ovoj sceni.

Diplomatski pritisci iza kulisa

NYT navodi da su izraelske diplomate prošle jeseni i zime kontaktirale evropske javne emitere i zvaničnike kako bi spriječile pokušaje isključenja Izraela iz takmičenja. Dio emitera prijetio je bojkotom zbog rata u Gazi, dok su pojedini optuživali izraelsku vladu da organizovanim kampanjama pokušava utjecati na rezultate glasanja publike.

Za Izrael je Eurosong, prema pisanju američkog lista, postao mnogo više od muzičkog događaja. U trenutku kada se zemlja suočavala s optužbama za genocid, koje izraelske vlasti odlučno odbacuju, i rastućim međunarodnim pritiscima zbog rata u Gazi, uspjeh na Eurosongu posmatran je kao prilika za demonstraciju međunarodne podrške.

„Glas Izraela treba se čuti svuda“, rekao je izraelski predsjednik Isaac Herzog, koji je pitanje bojkota otvarao i u razgovorima sa svjetskim liderima.

Milionska promocija

Istraga pokazuje da je izraelska vlada potrošila najmanje milion dolara na marketing povezan s Eurosongom. Dio novca, prema NYT-u, došao je iz Netanyahuovog ureda za „hasbaru“, izraza koji se u Izraelu koristi za državnu promociju i međunarodnu komunikaciju, a koji kritičari često opisuju kao propagandu.

Tokom takmičenja 2024. u švedskom Malmeu izraelska vlada je, prema dostupnim podacima, potrošila više od 800.000 dolara na oglase povezane s Eurosongom. Najveći dio novca dolazio je iz Ministarstva vanjskih poslova, dok su pojedini dokumenti pokazali i troškove za kampanje promocije glasanja.

Izraelski javni servis Kan tvrdi da nije imao prethodna saznanja o državnim reklamnim kampanjama te da, prema njihovim informacijama, pravila takmičenja nisu prekršena.

Kontroverze oko glasanja

Posebne kontroverze izazvalo je takmičenje 2025. godine u Baselu, kada je Izrael završio drugi ukupno i pobijedio u glasovima publike, uključujući i države u kojima istraživanja javnog mnijenja pokazuju izrazito negativan stav prema izraelskoj politici.

Finski javni servis Yle objavio je da je izraelska vlada kupovala online oglase na više jezika, pozivajući gledaoce da za izraelsku predstavnicu Yuval Raphael glasaju maksimalnih 20 puta. Slične kampanje širile su i proizraelske organizacije širom Evrope, dok je i sam Netanyahu na društvenim mrežama dijelio pozive na masovno glasanje.

Direktor Eurosonga Martin Green priznao je da su izraelske promotivne aktivnosti bile „pretjerane“, ali tvrdi da nisu odlučile konačan rezultat. Ipak, NYT navodi da analiza dostupnih podataka pokazuje kako je u pojedinim zemljama svega nekoliko stotina organizovanih glasača moglo utjecati na poredak u javnom glasanju.

Istovremeno, list navodi da nema dokaza da je Izrael koristio botove ili druge prikrivene metode za manipulaciju rezultatima.

Organizatori pod pritiskom

EBU se našao između dvije suprotstavljene strane. Dok su pojedine članice tražile istragu i ograničavanje izraelskog učešća, druge zemlje upozoravale su da bi i same mogle napustiti takmičenje ukoliko Izrael bude izbačen.

Prema dokumentima koje je pregledao NYT, organizatori su procjenjivali da bi eventualni bojkot mogao koštati Eurosong stotine hiljada dolara kroz gubitak naknada i partnerstava.

Umjesto direktnog glasanja o izraelskom učešću, EBU je odlučio promijeniti pravila glasanja. Maksimalan broj glasova po gledatelju smanjen je s 20 na 10, uz poruku da se žele spriječiti „nesrazmjerne promotivne kampanje“.

Predsjednica EBU-a Delphine Ernotte Cunci priznala je da takvo rješenje može izgledati „prilično bizarno“, ali ga je opisala kao „najdemokratskije moguće“.

Bojkoti i neizvjesna budućnost

Odluka nije zaustavila krizu. Pet evropskih emitera odlučilo je bojkotovati ovogodišnji Eurosong, dok su pojedini predstavnici javnih servisa otvoreno optužili organizatore da izbjegavaju razgovor o ljudskim pravima i političkom utjecaju na takmičenje.

„Izraelska vlada je kooptirala Eurosong“, rekao je Stefan Jon Hafstein, predsjednik upravnog odbora islandskog javnog servisa.

Za organizatore problem sada nadilazi samo jedno takmičenje. Eurosong se godinama predstavljao kao prostor zajedništva i muzike iznad politike, ali slučaj Izraela pokazao je koliko je teško odvojiti zabavu od rata, diplomatije i međunarodnog imidža država.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad